Ulica Slobode 4, Kragujevac

Lat

Statut

Statut Sindikata Organizacije Pravosudnih Organa Srbije. Ovim Statutom bliže se uređuje način organizovanja, sadržaj i metod rada, prava i obaveze članova...

Pristupnica

Zaposleni u pravosudnim organima Republike Srbije postaju članovi sindikata učlanjenjem u Sindikalnu organizaciju potpisivanjem pristupnice, ...

UPUTSTVO

  • 09 / Avgust 2016
UPUTSTVO

  Usled sve većeg nezadovoljstva i teškog materijalnog položaja zaposlenih, a na osnovu zaključka Glavnog odbora, danas je svim sindikalnim organizacijama, članicama prosleđeno uputsvo o stupanju štrajk. Ovo je krajnji vid sindikalne borbe, iznuđen je ali u ovom trenutku izgleda jedini način ostvarivanja naših prava. Molimo da se uputstvo dobro razmotri, kako bi bili efikasni i zakonom zaštićeni, u ostvarivanju naših opravdanih zahteva.

ŠTRAJK - (Najznačajnije odredbe Zakona o štrajku ''Sl.List SRJ'', br.29/96 i ''Sl.Gl.RS'', br.101/2005-dr. zakon)

ŠTRAJK je prekid rada koji zaposleni organizuju radi zaštite svojih profesionalnih ili ekonomskih interesa po osnovu rada.

Interesi radi čije zaštite se organizuje štrajk moraju biti PROFESIONALNI ili EKONOMSKI, inače će se štrajk smatrati protivzakonitim.

VRSTE ŠTRAJKA:
1. Štrajk upozorenja;
2. Štrajk kod poslodavca: 
   - potpuni (za celo preduzeće)
   - delimični ( za jedan deo preduzeća )
3. Štrajk u grani ili delatnosti;
4. Generalni štrajk.

1.) ŠTRAJK UPOZORENJA:

− Ima za cilj da upozori poslodavca da ukoliko ne ispuni zahteve sadržane u odluci o štrajku, zaposleni će stupiti u štrak;
− Mora se doneti odluka o stupanju u štrajk upozorenja;
− Štrajkački odbor ga mora najaviti 24 časa pre početka štrajka dostavljanjem odluke poslodavcu;
− Traje najviše 1 sat.

2.) ŠTRAJK KOD POSLODAVCA:

− Najavljuje ga štrajkački odbor 5 dana pre početka štrajka, tako što se poslodavcu dostavlja odluka o stupanju u štrajk;
− Mesto održavanja štrajka: ako se ispoljava okupljanjem zaposlenih mesto ne sme biti van poslovnih – radnih prostorija, odnosno van kruga poslovnog prostora zaposlenih koji stupaju u štrajk;
− Štrajkački odbor i predstavnici organa kojima je štrajk najavljen dužni su da od dana najave štrajka i za vreme štrajka pokušaju sporazumno da reše nastali spor;
− Štrajk prestaje sporazumom strana u sporu ili odlukom sindikata, odnosno većine zaposlenih o prestanku štrajka.

3.) ŠTRAJK U DELATNOSTIMA OD JAVNOG INTERESA:

− Delatnosti od javnog interesa su:

1. elektroprivreda,
2. vodoprivreda
3. saobraćaj,
4. komunalne delatnosti,
5. informisanje (radio i tv),
6. ptt usluge,
7. proizvodnja osnovnih prehrambenih proizvoda,
8. zdravstvena zaštita, veterinarska zaštita,
9. prosveta, društvena briga o deci, socijalna zaštita,
10. delatnost od posebnog značaja za odbranu i bezbednost Srbije,
11. poslovi neophodni za izvršavanje međunarodnih obaveza Republike Srbije,
12. delatnosti čiji bi prekid rada mogao da ugrozi život i zdravlje ljudi ili da nanese štetu velikih razmera (hemijska industrija, industrija čelika, crna i obojena metalurgija).

− Pravo na štrajk se ostvaruje pod posebnim uslovima;
− Štrajkački odbor mora da ga najavi 10 dana pre početka štrajka;
− Kod delatnosti od javnog interesa, štrajkački odbor, poslodavac i predstavnici nadležnog državnog organa, odnosno lokalne samouprave, obavezni su da od najave štrajka do dana određenog za početak štrajka, ponude predlog za rešavanje spora i da sa tim predlogom upoznaju zaposlene koji su najavili štrajk i javnost.
− Minimum procesa rada:
− Pre početka štrajka mora se obezbediti minimum procesa rada, koji se utvrđuje opštim aktom poslodavca.
− Minimum procesa rada za javne službe i javna preduzeća utvrđuje osnivač, a za druga preduzeća direktor.
− Pri utvrđivanju minimuma procesa rada direktor je OBAVEZAN da uzme u obzir mišljenje, primedbe i predloge sindikata.
− Minimum procesa rada sadrži obavezno delove procesa rada koji moraju da rade za vreme štrajka, poslove koji će se obavljati i broj zaposlenih koji su dužni da rade za vreme štrajka.
− Direktor je dužan da najkasnije 5 dana pre početka štrajka rešenjem odredi tačno zaposlene koji su dužni da rade za vreme štrajka radi obezbeđenja minimuma procesa rada.
− Ako direktor ne utvrdi minimum procesa rada najkasnije do 5 dana pre početka štrajka (ne donese opšti akt o minimumu procesa rada, mišljenje sindikata, imena i prezimena zaposlenih koji su dužni da rade uz mišljenje štrajkačkog odbora) nadležni državni organ, odnosno organ lokalne samouprave će do dana određenog za početak štrajka utvrditi mere i način ispunjenja navedenih uslova.

ODLUKA O STUPANJU U ŠTRAJK:

− Ovlašćenje za donošenje Odluke o stupanju u štrajk:
1. za organizovanje štrajka kod poslodavca Odluku donosi organ sindikata kod poslodavca ili većina zaposlenih;
2. za organizovanje štrajka u grani (delatnosti) Odluku donosi nadležan organ (granskog) sindikata u Republici;
3. za organizovanje generalnog štrajka Odluku donosi najviši organ sindikata u Republici;

− Odluka o stupanju u štrajk mora da sadrži:
1. Zahteve zaposlenih,
2. Vreme početka štrajka,
3. Mesto okupljanja učesnika,
4. Sastav štrajkačkog odbora.

Ukoliko odluka ne sadrži sve navedene elemente, smatraće se da štrajk nije organizovan u skladu sa Zakonom i to može biti osnov za utvrđivanje odgovornosti učesnika i organizatora štrajka.

NEKA OPŠTA PRAVILA O ŠTRAJKU:

1) Štrajk ne predstavlja povredu radne obaveze zaposlenog i ne može biti osnov za pokretanje disciplinskog postupka ili za prestanak radnog odnosa, ako se organizuje i učestvuje u njemu u skladu sa uslovima utvrđenim zakonom.
2) Poslodavac ne može zapošljavati nova lica koja bi zamenila učesnike u štrajku osim ako su ugroženi bezbednost lica i imovina i održavanje minimuma procesa rada.
3) Poslodavac ne sme da spreči zaposlenog da učestvuje u štrajku, da predvidi povoljniju zaradu ili druge povoljnije uslove rada za zaposlene koji ne učestvuju u štrajku.
4) Zaposleni koji učestvuju u štrajku ostvaruju osnovna prava iz radnog odnosa, osim prava na zaradu.
5) Poslodavac ima obavezu da zaposlenima, radi obezbeđivanja prava iz radnog odnosa, uplati doprinose za socijalno osiguranje na najniže osnovice utvrđene zakonom, za vreme dok su učestvovali u štrajku a nisu primali zaradu ni naknadu zarade.
6) Nadzor nad primenom zakona vrši inspekcija rada.
7) Zaposlenom u državnom organu, profesionalnom pripadniku vojske i policije prestaje radni odnos kada se utvrdi da je organizovao štrajk ili učestvovao u štrajku.
8) Štrajk se najavljuje najkasnije:
   - štrajk upozorenja – 24 časa pre početka;
   - štrajk kod poslodavca – 5 dana pre početka;
   - štrajk u delatnostima od javnog interesa – 10 dana pre početka.
9) Organizatori i učesnici u štrajku mogu biti pozvani na disciplinsku odgovornost ili odgovornost zbog nanošenja materijalne štete poslodavcu, ako svoje delovanje vrše suprotno odredbama Zakona. Pored toga može im se utvrditi i:
   - Prekršajna odgovornost: ako sprečavaju druge zaposlene koji ne učestvuju u štrajku da rade ili ako za vreme štrajka odbiju saradnju sa poslodavcem radi obezbeđivanja minimuma procesa rada u delatnostima od javnog interesa i odbiju da izvrše nalog direktora koji se odnosi na obezbeđivanje propisanog minimuma procesa rada (novčana kazna)
   - Krivična odgovornost organizatora štrajka (čl.86 KZ): za lica koja organizuju ili vode štrajk na način i pod uslovima suprotnim zakonu i time dovode u opasnost život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg obima ili ako usled toga nastupe teže posledice.
10) - Prekršajna odgovornost poslodavca: ako ne obezbedi minimum procesa rada ili taj minimum ne propiše, a obavlja delatnost od opšteg interesa; ako u toku štrajka zasnuje radni odnos sa novim licima koja zamenjuju učesnike štrajka; ako sprečava zaposlene da učestvuju u štrajku; ako upotrebi mere prinude radi okončanja štrajka; ako predvidi povoljniju zaradu ili povoljnije uslove rada za zaposlene koji ne učestvuju u štrajku (novčana kazna)
   - Krivična odgovornost poslodavca (čl.86 KZ): predviđena je novčana kazna i kazna zatvora do 1 godine za lice koje silom, ozbiljnom pretnjom ili na drugi protivzakonit način sprečava ili onemogućava zaposlene da u skladu sa zakonom organizuju štrajk, učestvuju u njemu ili na drugi način ostvaruju pravo na štrajk.

11) Nadzor nad primenom Zakona o štrajku vrši Inspekcija rada.

Ukoliko bude potrebno, na stranicam portala SOPOS-a će biti data dalja uputstva.

SOPOS © 2024. Sva prava zadržana.